Običaji koji se vežu uz Uskrs, kao što su bojanje pisanica i uskršnji zec, svoje korijene vuku iz pretkršćanske, odnosno poganske tradicije, a diljem Hrvatske i svijeta se manifestiraju na različite načine. Prema pravilima Katoličke crkve, datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja koja pada poslije 14. dana mladog mjeseca, počevši s 21. ožujkom, tako da je najčešće u rasponu od 21. ožujka pa sve do 25. travnja te je iz tog razloga Uskrs svake godine drugi datum. Bojanje pisanica i uskršnji zeko su simboli koji postoje već jako dugo godina i koji su općeprihvaćeni u kršćanskom svijetu. Bojanju pisanica se svi veselimo, a da nepričamo o uskršnjim (posebice čokoladnim) zečićima, no jeste li se ikada zapitali kako je ovo postalo simbolom najvećeg Kršćanskog blagdana?
Najpoznatija uskrsna tradicija je bez razmišljanja bojanje pisanica, koje su duboko ukorijenjene u tradiciju, a nekoć su bile tradicionalan poklon među zaljubljenima, no tada bi bile ukrašene ljubavnim motivima. Zašto pisanice? One predstavljaju simbol plodnosti i novog života te iz tog razloga ne čudi što su upravo one najprihvaćeniji simbol Uskrsa. Vjeruje se da razlog njihovog bojanja leži u dodatnom naglašavanju njihove simbolike, što se s vremenom pretvorilo u zabavno obiteljsko druženje, kojem se najviše vesele oni najmlađi, a u većini naših krajeva, u tu se kreativnost upuštamo na Veliku subotu. Sastavni dio uskršnje simbolike je postao uskršnji zeko koji nam za Uskrs nosi šarena jaja. Otkuda zec? Da bismo to objasnili i razumijeli, potrebno je da se vratimo u daleku prošlost. U grčkoj antici zec je imao status kultne životinje i to upravo zbog svoje sposobnosti brzog razmnožavanja, te je bio sveta životinja boginje ljubavi Afrodite. Rimljani su također smatrali zeca simbolom plodnosti te su jeli zečje pečenke, u nadi da će se na taj način rasplodna moć prenijeti na muškarce i omogućiti rađanje muške djece. U ranom kršćanstvu, Crkva je pokušala zabraniti konzumiranje zečjeg mesa, no zec je preživio tu odluku i postao simbolom plodnosti koji nosi uskršnja jaja.
Boje na pisanicama imaju bogato simboličko značenje, a nekada se vjerovalo da višebojna jaja imaju posebnu snagu:
Crvena boja na pisanicama predstavlja duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi.
Bijela boja simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost.
Žuta boja pisanica označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću. Kršćanski je simbol nagrade i priznanja.
Zlatna boja simbolizira duhovnost i mudrost.
Crna boja predstavlja vječnost, smrt, strah i neznanje.
Plava boja simbolizira istinu, nebo, dobro zdravlje i vjernost.
Zelena boja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Kršćanski je simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.
Ružičasta boja simbolizira uspjeh i zadovoljstvo.
Smeđa boja pisanica predstavlja velikodušnost, žetvu i tlo.
Ljubičasta boja simbolizira vjeru, povjerenje, strpljivost i post.
Narančasta boja označava izdržljivost, snagu, ambicioznost.
Što se tiče slavljenja Uskrsa u svijetu, svaka država ima neki svoj poseban običaj. Tako se primjerice u Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu na prozor stavljaju brašno, sol, kvasac i pisanice kako bi se od njih na Uskrsni ponedjeljak zamijesio kruh koji se potom blaguje kako bi godina bila plodna. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće veskvasnog kruha omotanog u bijelo platno kako bi ga pojeli u ponoć. U istočnom dijelu Nizozemske se pale uskrsne vatre u sumrak, dok je u Sjevernoj Americi popularan običaj lova na pisanice – odrasli skriju pisanice u kući ili dvorištu, a potom ih djeca traže.
photos: pixabay.com
