Gotovo pri svakom pogledu u nebo vidimo različite vrste oblaka. No, koliko doista o njima znamo? Zapitate li se ikada kako nastaju? Oblaci nastaju kada se topli vlažni zrak diže u visinu te se tamo hladi. Pod utjecajem niske temperature vlaga iz zraka se pretvara u kapi vode ili sitne komadiće leda od kojih onda nastaju oblaci. Tako da možemo zaključiti da su oblaci sitne nakupine vode i čestica leda. Dakako, postoji više vrsta oblaka (konkretnije deset) i konstantno mijenjaju svoj oblik.
Možemo ih razlikovati i po visini na kojoj se nalaze, te se tako razlikuju tri različita visinska takta: niski, srednji i visoki. Na niskom visinskom taktu se pretežito nalaze vodeni oblaci sa temperaturama od -10 stupnjeva do 0 stupnjeva Celzijusa. Srednji visinski takt pokrivaju mješoviti oblaci sastavljeni od leda i vode, sa prosječnom temperaturom od -10 do -35 stupnjeva Celzijusa, dok su na visinama ledeni oblaci sa temperaturama nižim od -35 stupnjeva Celzijusa! Ujedno, oblake možemo podijeliti u nekoliko različitih vrsta:
1) Cirusi — ledeni oblaci bijelog svilenkastog sjaja iz kojih nikada ne padaju oborine.
2) Cirokomulusi — mali ledeni oblaci sastavljeni od bijelih pjega. Također ne daju oborinu.
3) Cirostratusi — oblaci mliječno – bijele boje. Ne daju oborinu.
4) Altokumulusi — bijelo sivi oblačići mješavine vode i leda koja također ne daje padalinu.
5) Altostratusi — vrlo debeli oblaci koji u potpunosti prekrivaju Sunce ali ne daju padalinu.
6) Nimbostratusi — oblaci snježno – bijele boje iz kojih pada mirna i jednolična kiša ili lagani snijeg.
7) Stratokumulusi — vodeni oblak valjkastog ili zaobljenog oblika koji daje malo oborina.
8) Stratusi — vodeni oblak koji kada je smješten nisko nazivamo maglom.Daju sitnu kišu.
9) Kumulusi — oblak gomilaste strukture s ravnom podnicom (na visini 0,8 do 2,4 km) oštrih rubova i s vrhom koji ponekad podsjeća na cvjetaču. Ponekad donosi kišu u obliku pljuska. Spada u najljepše oblake.
10) Kumulonimbusi — teški i gusti vodeni i ponekada olujni oblaci. Često uzrokuju obilne kiše i tuče. Veoma su nepogodni za letjelice.
Kao što se može primjetiti, oblaci imaju više podjela pa ćemo Vam navesti još jednu :
1. stratiformni oblaci – imaju vodoravne izmjere mnogo veće od okomitih.
2. kumuliformni oblaci – imaju veće okomite izmjere od vodoravnih.
3. orografski oblaci – nastaju pod utjecajem reljefa, a još se zovu se i valni oblaci.
photos: pixabay.com
